Omega-3 masne kiseline uključujući EPA (eikosapentaenska kiselina) i DHA (dokosaheksaenska kiselina), često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, a u prvom redu štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem.
Mnoge kliničke i epidemiološke studije uputile su na pozitivne uloge omega-3 masnih kiselina u razvoju djeteta, prevenciji i terapiji malignih i kardiovaskularnih bolesti, i u novije vrijeme, kod raznih mentalnih bolesti uključujući depresiju, demenciju te ADHD.
Te masne kiseline poznate su po svojim brojnim učincima na zdravlje uključujući protuupalno djelovanje, sprječavanje agregacije platela krvnih pločica, blagi antihipertenzivni učinak i utjecaj na sniženje razine triglicerida.
Glavni prehrambeni izvori omega-3 masnih kiselina su plava riba (sardina,skuša, tuna, inćuni), te riba iz hladnih mora (haringa, losos), alge i plodovi more te sjemenke i orašasti plodovi.
Omega-6 masne kiseline nalazimo u biljnim uljima, posebno u suncokretovom, kukuruznom i sojinom ulju. Unosimo ih i putem industrijski obrađenih pekarskih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina.
Naoko male strukturne razlike dviju vrsta nezasićenih masnih kiselina (omega-3 i omega-6) uzrokuju različito ponašanje u organizmu. Dok nusprodukti razgradnje omega-6 kiselina potiču upalne procese, rast stanica tumora, grušanje krvi, omega-3 kiseline djeluju upravo suprotno. Iako naš organizam treba i omega-3 i omega-6 kiseline za normalno funkcioniranje, sve jasnije postaje da je omjer unosa masnih kiselina iz ove dvije porodice iznimno važan.
Na počecima civilizacije, ljudi su konzumirali veće količine omega–3 masnih kiselina i manje količine omega-6 masnih kiselina. Međutim, evolucijom se taj omjer obrnuo i danas su u našoj prehrani prisutnije omega–6 masne kiseline. Dugotrajan manjak omega-3 masnih kiselina u prehrani može uzrokovati kardiovaskularne bolesti i pogoduje nastanku različitih hroničnih upalnih bolesti.
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se nastoji prehranom unositi omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina u rasponu od 1:3 do 1:5, no realnost je bitno drugačija. Primjerice, omjer tih dviju vrsta masnoća u Americi je 1:10, a u Japanu gdje se konzumira mnogo ribe i životni vijek je dulji omjer je 1:1.
Povišenje unosa omega-3 masnih kiselina preporučuje se svim osobama s tipičnom „zapadnjačkom“ prehranom, budući da je danas udio tih važnih masnih kiselina višestruko niži nego što je bio u povijesti čovječanstva.
Iako se omega-3 masne kiseline često percipiraju kao univerzalno prirodno sredstvo za prevenciju i potpornu terapiju kardiovaskularnih bolesti, njihovo je primarno djelovanje usmjereno na sniženje razine triglicerida u serumu. Utjecaj na razinu kolesterola je skroman, a omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina imaju i blago antihipertenzivno i antiaritmijsko djelovanje, te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova.
Omega-3 masne kiseline također igraju važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska, a taj učinak vjerojatno je posredovan uplitanjem u ravnotežu vazokonstriktivnih prostaglandina i poticanje sinteze vazodilatatornih prostaciklina.
Anti-aritmijski učinci omega-3 masnih kiselina još su jedno područje interesa. Takav njihov učinak vjerojatno je posljedica ugradnje EPA i DHA u stanične membrane što rezultira većom fluidnošću membrana u stanicama srca, odnosno prevencijom fibrilacije atrija.
Tijekom trećeg tromjesečja trudnoće približno 50-60 mg DHA na dan prenosi se iz majčinih zaliha do fetusa kroz placentu. DHA je posebno visokokoncentrirana u mozgu i membranama retine, posebice u fotoreceptorima, pa se zato smatra da igra kritičnu ulogu u razvoju vida i kognitivne funkcije
DHA je esencijalna za rast i funkcionalni razvoj mozga novorođenčadi, a potrebna je i za održavanje normale funkcije mozga odraslih. Smanjenje razine DHA u mozgu povezano je sa slabljenjem kognitivnih funkcija uslijed starenja kao i s početkom razvoja Alzheimerove bolesti. S druge strane, povišen unos DHA prehranom može rezultirati poboljšanjem sposobnosti učenja s obzirom da je deficit esencijalnih masnih kiselina povezan s poteškoćama u učenju.
Pregled do sada odabranih provedenih studija, objavljen 2007. godine u časopisu Journal of Clinical Psychiatry iznjedrio je vrlo optimistične rezultate o utjecaju uzimanja dodatnih omega-3 masnih kiselina na simptome depresije. Pregled je obuhvatio deset dvostruko slijepih, placebo kontroliranih studija koje su pratile utjecaj suplementacije omega-3 masnih kiselina na simptome bolesnika koji boluju od poremećaja ponašanja. Proučavanjem rezultata 10 spomenutih studija (n=329), istraživači su zaključili da omega-3 masne kiseline imaju značajno antidepresivno djelovanje. Suplementacija omega-3 masnim kiselinama značajno je popravila simptome bolesnika s jasno definiranom depresijom i simptome pacijenata s bipolarnim poremećajima.
Naučnici smatraju da povećan unos EPA iDHA ima pozitivan učinak na raspoloženje, ali i na pamćenje.
Tržište omega-3 masnih kiselina posljednjih godina bilježi značajan rast te se razvijaju nove i bolje formulacije, sa sve većim koncentracijama EPA i DHA. Ujedno raste potražnja za uljima visoke raspoloživosti, a sve veću pažnju privlači ulje krila.Studije provedene na ljudima i životinjama pokazale su da omega-3 masne kiseline, vezane za fosfolipide, poput onih u ulju krila, imaju značajno bolju apsorpciju i viši stepen ugradnje u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera, ili triglicerida omega-3 masnih kiselina. Ujedno je ulje krila prirodno bogato brojnim antioksidansima. Danas u mnogim apotekama mogu se pronaći razni preparati sa omega 3 masnim kiselinama iz ulja račića krila.
S obzirom da svi ovi izvori Omega-3 masnih kiselina nisu baš česti na našem jelovniku, preporučuje se uzimanje dodataka prehrani koji sadrže upravo ove masne kiseline u odgovarajućoj dozi kako bi svakodnevno osigurali dovoljan unos omega-3.
Omega-3 u rukama farmaceuta stoga je dobro rješenje za prevenciju i bolje ishode liječenja, ako se daje u pravilnim omjerima, pravoj dozi i režimu.