Osim pozitivnog djelovanja sunca na proizvodnju vitamina D3 u našoj koži za što je dovoljno 10min sunčanja, svaki drugi oblik nezaštićenog dugotrajnog izlaganja sunčevom UV zračenju može uzrokovati brojne nelagodnosti i probleme kao što su opekotine, fototoksične, fotoalergijeske reakcije ,fotostarenje, te pojavu tumora kože.

Od ukupnog sunčevog zračenja samo 10% sunčeva spektra otpada na ultraljubičasto (UV) zračenje (100-400 nm). No, upravo taj najmanji dio sunčeva spektra biološki je najaktivniji i odgovoran za akutna i kronična oštećenja kože.
Prema štetnosti djelovanja na biološke sisteme UV zračenje možemo podijeliti na:

– UV- A zračenje ili dugotalasno-najmanje štetno, ali ne i bezopasno. Duže izlaganje većim intenzitetima ovog zračenja može dovesti do pojave eritema(crvenila), ubrzanog starenja kože. UVA zrake prolaze kroz prozorsko staklo.
– UV- B zračenje ili srednjetalasno – štetno . Zbog visoke energije svojih fotona ima destruktivno djelovanje na biološki svijet. Izaziva opekotine na koži, ubrzava starenje kože, a smatra se i najodgovornijim za nastanak karcinoma kože. UVB zrake ne prolaze kroz prozorsko staklo, ali prolaze kroz vodu.
– UV- C zračenje ili kratkotalasno-izuzetno štetno. To je zračenje najveće energije iz spektra UV oblasti, koje se kao prirodno zračenje ne sreće na Zemlji, jer se potpuno apsorbuje u ozonskom sloju atmosfere- stratosferi. UV- C zračenje je izuzetno štetno za žive organizme, jer djeluje destruktivno na DNK, koja je sastavni dio svake žive ćelije i nosilac cjelokupnog genetskog materijala jedinke. Zbog zabrinjavajućih oštećenja ozonskog omotača pojavio se strah od pojačanog propuštanja opasnih UVC zraka. One mogu uzrokovati nastanak eritema (crvenila) kože, te mogu prouzrokovati iritacije sluznice oka (konjuktive), kao i oštećenje rožnice oka.

Negativna dejstva UV zračenja na kožu mogu biti akutna i hronična:

Akutna su: sunčane opekotine, fototoksične i fotoalergijske reakcije, fotosenzibilizacija
Hronična su: fotostarenje, stvaranje slobodnih radikala, oštećenja imunološkog sistema i pojava tumora kože.
Sunčane opekotine (solarni dermatitis) je upala kože uzrokovana akutnom, neposrednom izlaganju UVB zrakama iz sunčevog svjetla. Razvoj sunčanih opekotina prvenstveno zavisi od tipa kože (češće se pojavljuje u osoba svjetle puti), jačini sunčevog svjetla, godišnjem dobu, trajanju izlaganja suncu, a vrlo je važna i refleksija zračenja preko vode, snijega ili pijeska.

Fototoksični dermatitis je upalna reakcija kože koja nije izazvana imunološkim mehanizmima nego se radi o fotohemijskoj reakciji nastalom pod uticajem svjetla, a uz prisustvo neke fotosenzibilizirajuće tvari. Fotosenzibilizirajuće tvari mogu djelovati preko kože, nakon resorpcije iz probavnog sistema, te parenteralno (nakon uzimanja nekih lijekova). Od lijekova fototoksično djeluju tetraciklini, grizeofulvin, nalidiksična kiselina itd.

Fotoalergijske reakcije. Za razliku od fototoksičnih reakcija, kod fotoalergijskih uključen je i naš imunosni sustav. UV zračenje mijenja strukturu fotosenzibilizirajuće tvari, koju stanice imunosnog sustava prepoznaju kao stranu tvar i pokreću upalni odgovor da se ona eliminira. Fotoalergijske reakcije mogu nastati i 72 sata nakon što smo bili izloženi UV zračenju. Reakcija kože sliči ekcemu, i ako potraje duže, može se protezati i na područjima kože koja nisu bila izložena UV zračenju. Kod nekih osoba, simptomi mogu trajati i do 20 godina od uzimanja lijeka.

Zbog različitih oštećenja na razini DNA kao posljedica dugotrajnog, kumulativnog izlaganja UV svjetlu mogu nastati prekanceroze (promjene koje prethode nastanku raka kože) i karcinomi kože. Najopasnija vrsta raka kože je maligni melanom koji se može razviti iz pigmentiranih madeža, ali se može javiti i na prethodno nepromijenjenoj koži (de novo). Svaka promjena boje naglo povećanje, uzdignuće madeža ili neravnomjerna pigmentacija (ABCD pravilo), zahtijeva odlazak dermatologu. Za nastanak melanoma osobito je opasno izlaganje UV zrakama u ranom djetinjstvu i adolescenciji, jer se u tom periodu apsorbuje gotovo 80% biološki štetnog UV-zračenja.

Osjetljivost kože

Štetni učinci UV zračenja ne ovise samo o količini izlaganja suncu, već i o osjetljivosti kože pojedinca.

Lijekovi koji mogu uzrokovati fototoksičnu reakciju

– Antibiotici (antimikrobni lijekovi) iz skupine tetraciklina (tetraciklin i doksiciklin), fluorokinolona (ciprofloksacin i levofloksacin) i sulfonamida (kombinacija sulfametoksazola i trimetoprima, kotrimoksazol i sulfametoksazol)
– Antihistaminici (difenhidramin)
– Antimalarici (kinin, klorokin i hidroksiklorokin)
– Hemoterapeutici (5-fluorouracil, vinblastin i dakarbazin)
– Lijekovi za srce (amiodaron, nifedipin, diltiazem i kvinidin)
– Diuretici (furosemid i hidroklorotiazid)
– Antidijabetici iz skupine sulfonilureja (klorpropamid i gliburid)
– Nesteroidni protuupalni lijekovi (naproksen i piroksikam)
– Retinoidi (izotretinoin i acitretin)
– Psihijatrijski lijekovi – fenotiazini (hlorpromazin), triciklički antidepresivi (dezipramin i imipramin)

Lijekovi koji mogu uzrokovati fotoalergijsku reakciju

– Antimikrobni lijekovi (kloheksidin, heksaklorofen, dapson)
– Hemoterapeutici (5-fluorouracil)
– Nesteroidni protuupalni lijekovi (celekoksib)

Kako se zaštititi od štetnog UV zračenja?

– Ne izlagati se suncu između 10 i 17h
– Koristiti naočale sa zaštitnim filtrima
– Oblačiti svijetlu odjeću od prirodnih materijala i koristiti pokrivala za glavu
– Osobe sa osjetljivom kožom –pripremiti se uzimanjem namirnica bogatih beta-karotenom (mrkva, dinja, mango) ili uzeti preparate koji će pripremiti osjetljivu kožu za izlaganje suncu (beta-karoten)
– Nanijeti dovoljnu količinu kreme sa zaštitnim faktorom

Koji SPF izabrati za zaštitu od sunca?

Zaštitni faktor (SPF) označava koliko se puta duže možemo izlagati suncu bez pojave crvenila u odnosu na vrijeme bez ikakve zaštite. To znači, ako neko ima osjetljivu kožu i ako se kod te osobe crvenilo javlja nakon 10 minuta, s preparatom sa zaštitnim faktorom 15, crvenilo će se pojaviti nakon 150 minuta boravka na suncu. Ako preparat ima veći zaštitni faktor, vrijeme boravka na suncu se produljuje, ali ne proporcionalno. Preparat koji ima zaštitni faktor 15 apsorbira oko 93 % UVB zraka, SPF 30 – 97 %, a SPF 50 – 98 %. Razlike se čine zanemarive, ali ako osoba ima osjetljivu kožu i pozitivnu osobnu ili porodičnu anamnezu na kožne tumore, tih nekoliko postotaka vrlo su značajni. Problem predstavlja što SPF mjera štiti u idealnim uvjetima, a nijedan preparat ne štiti od sunca bez ponovnog nanošenja nakon dva sata, dovoljne količine preparata.

Vodootpornost proizvoda

Vodootpornost proizvoda (zaštitni efekat u vodi) takođe je vrlo značajna jer voda propušta UV zrake. No rezultati ispitivanja vodootpornosti nekog proizvoda ne pružaju nam podatke o njegovoj otpornosti na trenje. Trenjem nastalim brisanjem tijela ručnikom odstranjujemo do 80% proizvoda za zaštitu od sunca. Stoga nakon kupanja i brisanja, proizvod za zaštitu od sunca treba ponovo nanijeti. To vrijedi i za proizvode za zaštitu od sunca koji su vodootporni.

Kako koristiti preparat za zaštitu

Preporučuje se nanošenje preparata 30 minuta prije izlaganja suncu, uz ponovno nanošenje nakon dva sata ili nakon plivanja, znojenja ili brisanja ručnikom. Odrasla osoba treba prilikom svakog nanošenja utrljati na kožu cijelog tijela 5 – 6 čajnih žličica kreme. Većina ljudi nanosi samo 25 – 50 % preporučene količine. Prilikom nanošenja proizvoda za zaštitu od sunca posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti nosa, ušiju, očnih kapaka, ruku, dekoltea, neobraslih dijelova vlasišta te usnama.

Ako se radi o proizvodima namijenjenim zaštiti kože lica, svakako treba obratiti pažnju kojem je tipu kože proizvod namijenjen te da ima oznaku da je nekomedogen (ne utječe na pojavu prištića). Osobe koje imaju masnu kožu sklonu nepravilnostima trebaju primjenjivati proizvode u obliku fluida ili gela. Velik je izbor proizvoda za zaštitu od sunca namijenjenih koži sklonoj alergijama te drugim kožnim problemima. Za obrasle dijelove tijela, postoje proizvodi u obliku losiona radi lakše aplikacije. Usne su najosjetljivije zato što ne mogu stvoriti vlastitu zaštitu te je posebno važno na njih nanijeti kremu ili stik s visokim zaštitnim faktorom. Prilikom primjene stika sa zaštitnim faktorom, usne treba sedam puta premazati da bi se aplicirala dovoljna količina preparata.

Da bi preparat za zaštitu sunca bio idealan, on mora da zadovolji čitav niz vrlo strogih zahtijeva koji se odnose kako na njegovu efikasnost, kvalitet, stabilnost, neškodljivost, tako I lakoću aplikacije.

Da bi preparat bio kvalitetan, efikasan I bezbijedan, on mora da posjeduje minimalnu mogućnost iritacije i senzibilizacije, da formira film na površini kože, da bude vodootporan i da koži obezbijedi i sve komponente koje su joj neophodne u ekstremnim uslovima u kojima se nalazi prilikom sunčanja. Važno je istaći da se, s obzirom na način određivanja zaštitnog faktora, on odnosi samo na mogućnost preparata da spriječe pojavu opekotina, ali da ništa ne govori o zaštiti od drugih štetnih talasnih dužina zracenja.
Zaštita najmlađih

Svi stariji od šest mjeseci trebaju svakodnevno koristiti proizvode za zaštitu od sunčeva zračenja. Djecu mlađu od tri godine ne treba direktno izlagati suncu. Prilikom izbora proizvoda za zaštitu od sunca, posebnu pažnju treba obratiti na dob djeteta kojem je proizvod namijenjen te sadrže li proizvodi sastojke koji nisu namijenjeni osjetljivoj dječjoj koži. Prilikom aktivnog izlaganja suncu, preporučuje se primjena preparata koji sadrže visok i vrlo visok zaštitni faktor (30 – 50), širokog spektra djelovanja, koji nose oznaku da su vodootporni i fotostabilni.
Savjet u slučaju pojave solarnog dermatitisa (opekotina) :

Stavljati hladne obloge na opečeno mjesto na koži
Nanijeti kremu za hlađenje odnosno kremu koja će omogućiti hidrataciju kože
U slučaju pojave boli uzeti analgetik npr. paracetamol
Ukoliko se radi o opekotinama težeg stepena, sa stanjima povišene tjelesne temperature, obratiti se liječniku.