Depresija
Često se u svakodnevnom razgovoru čuje termin da je neko u depresiji. Svako loše raspoloženje koje traje malo duže skloni smo opisati kao depresiju, te se zbog toga kada neko stvarno pati od ove bolesti njegovo stanje ne shvata ozbiljno. Bitno je znati da je depresija bolest kao dijabetes ili povišeni krvni pritisak, te da se u mozgu dešavaju konkretne i mjerljive promjene.
Depresija je jedan od najčešćih afektivnih poremećaja, koji predstavlja prije poremećaj raspoloženja nego poremećaj mišljenja ili spoznajnog procesa. Depresija potiče od latinske riječi „deprimire“ što znači potišteno duševno stanje, klonulost, osjećaj poniženja, pokunjenost, snuždenost, tjeskobu, utučenost, tupost i bezvoljnost.
U depresiji je u znatnoj mjeri smanjeno lučenje noradrenalina i serotonina. Koliko je nastanak i uzrok depresije kompleksan proces pokazuje i genetska skolonost ovoj bolesti. U porodicama oboljelih postoji 2-3 puta veća vjrovatnoća za razvoj ovog poremećaja nego u općoj populaciji.
Depresija je bolest budućnosti iz više razloga, a prvenstveno zbog zapanjujućih predviđanja o porastu broja oboljelih. Prema procjenama Svjetske Zdravstvene Organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi vodeći javnozdravstevni problem na svijetu, odmah iza ishemijske bolesti srca.
Simptomi depresije
Depresivni bolesnici su lošeg raspoloženja, tužni, bezvoljni i pojačano umorni. Depresija se manifestira i ravnodušnošću, apatijom, gubitkom životne radosti, ali u nekim slučajevima i napetošću, nemirom i razdražljivoćšću. Isto tako depresija može ometati osnovne tjelesne funkcije, te se manifestirati poremećajem sna, smanjenjem ili pojačanjem apetita, tromošću, slabošću, iscrpljenosti, gubitkom koncentracije i smanjenjem libida.
Terapija depresije
Za liječenje depresije u prvom redu se nalaze antidepresivi. Postoji više vrsta antidepresiva i njihov izbor prvenstveno se vrši na osnovu težine bolesti i opšteg zdravstevnog stanja bolesnika. Ostali vidovi liječenja depresije su razne psihoterapijske metode.
Kako pomoći osobi koja boluje od depresije
– Imajte razumijevanje
– Ne pokušavajte da ‘oraspoložite’ oboljelu osobu
– Suosjećajte se sa osjećanjima tuge, bijesa, bola i očajanja
– Ne raspravljajte o tome kako su stvari loše
– Zalažite se za njihov oporavak od depresije
– Ohrabrite ih da potraže pomoć, idite sa njima na savjetovališta ako je potrebno
– Bitno je naglasiti da je depresija bolest kao i svaka druga i da se uspješno može liječiti.
Gradska apoteka u Gračanici ima 21 zaposlenih koji rad obavljaju u okviru centralne Ustanove, 3 ogranka (ogranak 1 Gračanica, Ogranak D. Orahovica i Ogranak 2 Gnojnica), te 3 depoa (depo Malešići, depo Džakule i depo Miričina).